ŠKOLSKI SUSTAV
Jutros smo moji
suradnici i ja odlučili razgovarati o novom ŠKOLSKOM USTAVU.
Prvo i najbitnije je odmaknuti se i upitati: Što mi zapravo školovanjem želimo postići? Ovo dosadašnje školovanje je meni pomalo ličilo na trening za sudjelovanje u kvizovima – uguravanje u glavu gomile podataka o svemu i svačemu, potrebnih i nepotrebnih. Obzirom da je ljudskoj psihi svojstveno da zaboravlja većinu podataka koji osobi nisu zanimljivi, onda nismo baš proizveli puno uspješnih sudionika kvizova, a u stvarnom životu 18-godišnjak koji se školovao 12 godina najčešće nije imao pojma o sonovnim životnim stvarima: kako baratati novcem, kako funkcionira država, pa čak ni osnovne stvari – što bi trebao jesti, zašto se ponaša prema drugima na određeni način, koji su njegovi najveći talenti i kako da upotrijebi svoje sposobnosti na vlastitu dobrobit i dobrobit zajednice.
Prvo i najbitnije je odmaknuti se i upitati: Što mi zapravo školovanjem želimo postići? Ovo dosadašnje školovanje je meni pomalo ličilo na trening za sudjelovanje u kvizovima – uguravanje u glavu gomile podataka o svemu i svačemu, potrebnih i nepotrebnih. Obzirom da je ljudskoj psihi svojstveno da zaboravlja većinu podataka koji osobi nisu zanimljivi, onda nismo baš proizveli puno uspješnih sudionika kvizova, a u stvarnom životu 18-godišnjak koji se školovao 12 godina najčešće nije imao pojma o sonovnim životnim stvarima: kako baratati novcem, kako funkcionira država, pa čak ni osnovne stvari – što bi trebao jesti, zašto se ponaša prema drugima na određeni način, koji su njegovi najveći talenti i kako da upotrijebi svoje sposobnosti na vlastitu dobrobit i dobrobit zajednice.
U Sretnoj
Hrvatskoj, cilj nam je školovanjem proizvesti sretne ljude. Sretni ljudi
žive svoje talente, upotrebljavaju svoju kreativnost i inteligenciju, razumiju
i osjećaju sebe i druge.
A škola treba
biti takva, da se svaki učenik ujutro probudi radostan i jedva čeka što će tog
dana učiti.
Važno je da svi predmeti budu ŽIVI, istinski zanimljivi, istinski potrebni!
Tada će se i svi problemi koji su postojali s disciplinom učenika riješiti sami od sebe.
Važno je da svi predmeti budu ŽIVI, istinski zanimljivi, istinski potrebni!
Tada će se i svi problemi koji su postojali s disciplinom učenika riješiti sami od sebe.
Evo nekih
prijedloga predmeta u NOVOM ŠKOLSTVU:
OSNOVNA ŠKOLA:
- Svaki dan jedan
razred priprema obroke za cijelu školu.- U predmetu ''Volim svoje tijelo'' uči se i praktično provodi zdrava prerana, kretanje i tjelovježba, uči o kreiranju zdravog okoliša, uz obavezne posjete stvarnosti: npr. Smetlištu, tvornici prerađene hrane, proizvodnji eko-hrane...
- Učenici (pod vodstvom nastavnika) drže jedni drugima predavanja o područjima koja njih najviše zanimaju.
- Kad se obrađuje bilo koja tema, počne se s iznošenjem razmišljanja i stavova o toj temi sa strane učenika.
- Jednom tjedno postoji predmet ''pomaganje drugima'', gdje svatko priča kome je pomogao proteklih dana i zajednički razred ide pomagati starijima, invalidima i slično.
- Obavezno učenje i igranje igara ''Pokrećem svoj mali posao''.
- U predmetu ''moji talenti'' istražuju se i potiču posebni talenti svakog učenika.
- Bar jednom tjedno radi se u manjim grupama na temu ''Što me muči'', gdje se uz pomoć psihologa-voditelja rješavaju i razumiju problemi koji muče učenike.
- Puno se uči o intuiciji i slušanju vlastitog unutarnjeg vodstva.
- I naravno – uvodi se predmet ''Ostvarivanje želja''!
- Učenja o razumijevanju psihe – sebe, drugih, odnosa.
- Povijest se usmjerava na učenje o promjenama svijesti čovječanstva.
- Praktična učenja i vježbanja za zdraviji život:
- Različite škole pripreme hrane
- Masaža i refleksologija
- Razumijevanje energetskog funcioniranja svijeta, različite energetske tehnike
- Razumijevanje energetskog funcioniranja svijeta, različite energetske tehnike
- Jestivo bilje
-
Ljekovito bilje
- Uzgoj bilja
- Komunikacija sa
životinjama i biljkama
- Gradnja prirodnim materijalima – teorija i praktična nastava.
- Sve vrste kreativnih radionica
- Prodaja izrađenih predmeta (učenje o proizvodnji, trgovini, upravljanu poslom).
- Laboratorij za eksperimente.
- Gradnja prirodnim materijalima – teorija i praktična nastava.
- Sve vrste kreativnih radionica
- Prodaja izrađenih predmeta (učenje o proizvodnji, trgovini, upravljanu poslom).
- Laboratorij za eksperimente.
Vi nastavite....
Ti sve tako tako detaljno obuhvatis , da mi nemamo sto dodati, nego samo reći, idemo sve ostvariti!!!!!!!! Pozdrav iz Ministarstva nade!!!!!!
OdgovoriIzbrišiSlažem se s tobom. Ova škola sadašnja je veeelika frustracija i za djecu i za roditelje. Sve manje imam vremena biti mama djeci a sve više se pretvaram u učiteljicu i provodim samo vrijeme u učenju. DOSTA! Glasam za tebe i pridružujem se u procesu :)
OdgovoriIzbrišio kako sam zahvalna na "alternativnim" školama gdje se većina navedenog već provodi :)
OdgovoriIzbriši1. Profesori bi trebali imati kao glavnu misiju potaknuti djecu na znatiželju, zainteresirati ih za čitanje i učenje. Učenje bi trebalo biti veselje, a to mogu stvoriti ljubazni i vedri profesori, koji ne viču na dijete koje nije postiglo očekivani rezultat, nije razumjelo ili nije napisalo zadaću. Djeci koja ne postignu prolazan rezulata (mislim na današnje ocjene), škola bi trebala omogućiti dodatne satove gdje bi mu profesor (isti ili drugi) isto gradivo objasnio na drugi način. Djeci su ovakvi dodatni satovi možda potrebni povremeno, a ne stalno, a tako bi djetetu podigli samopouzdanje i motivaciju. Tako rade u Finskim osnovnim školama, tj. nema djeteta koje pada razred, nego mu škola pruži mogućnost da mu se na drugačiji način objasni gradivo u dodatnim satovima sve dok dijete ne pokaže razumijevanje.
OdgovoriIzbriši2. Bez matematike naravno ne može, ali matematika bi također trebala biti vesela i u svakom dijelu gradiva naći djeci primjenu u stvarnom životu. Više vrijedi manje primjera i zadataka ako su ih djeca istinski shvatila, nego stotine zadataka za vježbu koje ukupno moraju porješavati u domaćim zadaćama i testovima, a koje djeca rješavaju bez razumijevanja.
3. Lektira - u današnjim školama ogromna količina obavezne literature za lektiru dovodi do toga da djeca gube želju za čitanjem i kratke sadržaje traže na internetu , samo da bi zadovoljili ispite znanja, tj. provjere da li je lektira pročitana. To ne bi trebao biti smisao lektire, niti bi se profesori trebali tako odnositi prema lektiri - da samo provjeravaju da li je lektira pročitana.
Broj knjiga bi se trebao smanjiti, ali to što se pročita trebali bi djelomično čitati zajedno u razredu, te diskutirati o lijepim mislima i porukama koje im donosi knjiga.
Možda dati djeci da predlože dio lektire, ili im prezentirati ukratko teme nekoliko knjiga koje profesor odabere, te dati djeci izbor da odaberu neke od njih.
4. Potaknuti djecu da čitaju knjige koje nisu obvezna lektira te da o njima pričaju svojim prijateljima na satu hrvatskog jezika.